BLOKADA NA CESTI Dug HAC-a 17 posto državnog proračuna

Kako doznajemo, javnim poduzećima namijenjen je jednak kolač - po 600 milijuna kuna - a veći dio novca u konačnici će završiti na računima građevinskih tvrtki poput “Konstruktor-inženjeringa”, “Viadukta”, “Hidroelektre-niskogradnje”, “Dalekovoda” i “Osijek-Koteksa”.

Riječ je o kompanijama koje sa svojim partnerima obavljaju najveći dio radova na prometnicama i sukladno s tim potražuju najveće iznose od državnih tvrtki.

Vladina jamstva

No, dio dugovanja HAC-a prema cestograditeljskom lobiju podmirit će se i iz dijela kredita od gotovo 700 milijuna kuna koji je to javno poduzeće podiglo u PBZ-u i jednoj austrijskoj banci uz pomoć državnih jamstava izdanih prije nekoliko dana. Druga, jednaka polovica tog vrijednog kredita iskoristit će se za nastavak izgradnje prometnica.

Zajedno sa spomenutim kreditima od 200 milijuna eura, Vlada je HAC-u od ožujka do prosinca odobrila jamstva za zaduživanje od najmanje 600 milijuna eura namijenjenih održavanju likvidnosti tvrtke, što je u skladu s godišnjim planom zaduženja od ukupno 4,4 milijarde kuna, čime će se će se uvećati HAC-ove obveze prema financijerima koje su prema službenom polugodišnjem izvješću iznosile oko 16 milijarda kuna.

Dakle, ukupna zaduženja bi mogla premašiti 20 milijarda kuna, što bi za usporedbu iznosilo gotovo 17 posto državnog proračuna za 2010. godinu, koji iznosi 121,4 milijarde kuna.

‘Krpanje’ asfalta

Zagrebačka banka u ožujku je odobrila javnom poduzeću kredit od 80 milijuna eura s rokom isplate već do 2011. uz osam posto kamate, a HAC se u svibnju kod Hypo Alpe Adria Banke zadužio za 100 milijuna eura s rokom otplate od pet godina i kamatom od pet posto.

Ni HC nije imun na inozemna zaduživanja, pa mu je Vlada prije nekoliko dana izdala jamstva za podizanje 60 milijuna eura vrijednog kredita kod Europske investicijske banke. Tim iznosom pokrit će se trećina vrijednosti projekta obnove državnih prometnica širom Hrvatske koji bi trebao početi već u siječnju.

Program obuhvaća popravak 26 cestovnih dionica do kraja 2012. godine. Ukupno 88 kilometara na šest državnih cesta trebalo bi biti obnovljeno na području Dalmacije, i to dionice Jadranske magistrale od Živogošća do Ploča i od Čilipa do granice s Crnom Gorom te potezi Pađene-Stara Straža, Knin-Biskupija, Šestanovac-Lovrinčevići i Jelsa-Poljica.