HAC ME REKETARIO Bivši čelnik HDZ-a: Svaki mjesec dobivao sam 25.000 kuna, a oni su uzimali trećinu...

Nakon niza visokih državničkih, pa i stranačkih dužnosti, Alerić se, kao diplomirani pravnik, 2002. godine vratio odvjetništvu otvorivši ured u Zagrebu i preuzevši pisarnicu odvjetnice Snježane Mrkonjić Vrkljan koja je zbog zaposlenja u HAC-u, u njihovoj pravnoj službi, napustila odvjetništvo.

-U svojstvu preuzimatelja, preuzeo sam i njezine poslove koje je do tada vodila, a nije završila. Tako je bilo i s poslovima za HAC d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje autocesta. Poslove sam nastavio obavljati u razdoblju od ožujka 2003. do ožujka 2004. godine po uputama i na način kako je to tražila Snježana Mrkonjić Vrkljan. Radilo se o predmetima rješavanja upisa i sređivanja imovinsko-pravnih poslova na dionicama Ivanja Reka – Popovača, Kutina, Novska, Nova Gradiška, Slavonski Brod zaključno s objektima u Sredancima – opisuje Alerić, dodajući kako se Snježana Mrkonjić Vrkljan predstavila kao ovlaštenik i nalogodavatelj u ime HAC-a.

Alerić napominje da mu je Snježana Vrkljan sugerirala i načine podnošenja izvješća o izvršenim poslovima HAC-u i korigirala način podnošenja računa mjesečnih obračuna tvrtki. Uvjetovala je i način isplate njezina dijela naknade u gotovini.

-Svaki mjesec HAC mi je na žiroračun dostavljao mjesečni predujam od 25.000 kuna s PDV-om. Međutim, odmah nakon što sam podnio mjesečno izvješće o učinjenim poslovima te ispostavio račun na iznos obavljenih radnji, drugi dan taj račun bivao je likvidiran. Snježana Vrkljan zatim bi donijela kopiju virmana gdje se vidi koliki je iznos uplaćen, odlazimo skupa u banku i isplatim joj njezinih 30 posto. Onog trenutka kada sam odbio plaćati reket, storniran mi je posao s HAC-om – kaže Alerić, navodeći kako je to trajalo nešto više od godinu dana.

Tvrdi kako je na sve iznose koje je fakturirao HAC-u, 30 posto morao dati bivšoj kolegici. Također navodi kako se reket provodio uz znanje njoj nadležnih osoba Vlade Cvitaka, šefa financija HAC-a, i još nekolicine drugih visoko pozicioniranih dužnosnika u HAC-u.

-To je trajalo nešto više od godinu dana i u tom razdoblju sam dobivao akontaciju plus novac za obavljene radnje. Moram reći da sam odrađivao svoje obveze u HAC-u premda sam znao da bih 25.000 kuna akontacije dobio i da nisam ništa radio. Kada sam odlučio prekinuti isplatu reketa i ostao bez posla s HAC-om, o svemu sam pismom izvijestio tadašnjeg predsjednika Uprave HAC-a Marija Crnjaka te resornog ministra Božidara Kalmetu- prisjeća se Alerić, ustvrdivši kako odgovor nikada nije dobio.

Korupcijska hobotnica

-Tako je u svim državnim firmama, moji prijatelji i poznanici odvjetnici koji rade s državnim tvrtkama plaćaju reket onome tko im omogućuje dobiti taj posao. To nema veze s politikom. Prožeti smo stravičnom korupcijom na svim razinama od 2000. godine naovamo, a u tragovima je korupcije bilo i u vrijeme vladavine HDZ-a i Franje Tuđmana- smatra Alerić, držeći kako je to način za izvlačenje novca u privatne džepove.

Tvrdi kako državne tvrtke nemaju potrebu angažirati vanjske odvjetnike jer sve imaju vlastite pravne odjele u kojima sjede pravni znalci sposobni obavljati sve poslove.

-Uostalom, tim izvana angažiranim odvjetnicima cijelu logistiku prirede pravne službe tvrtke. Stoga ne vidim potrebu niti ima opravdanja da državne tvrtke angažiraju vanjske suradnike i dobro ih plaćaju osim ako je to način da se izvuče novac za vlastitu dobit – smatra Krešimir Alerić.