HAC priznao: Zbog usklađivanja trase s EU autocesta staje kod Metkovića
(Slobodna Dalmacija)<br>*Iz HAC-a priznali da je nastavak gradnje do Dubrovnika ‘na čekanju’ zbog usklađivanja trase s europskim i regionalnim koridorima <br>*Čelni ljudi “Hrvatskih cesta” i domaćih cestarskih udruga u ponedjeljak su napokon priznali da je nastavak izgradnje autoceste prema Dubrovniku “na čekanju” ponajprije zbog usklađivanja trase s europskim i regionalnim prometnim koridorima.
Premda bi se takve izjave mogle protumačiti i kao svojevrsni spin šefa jedne državne tvrtke na koji će aktualna premijerka Jadranka Kosor, pa i njezini suparnici, tijekom predizborne kampanje reagirati novim paketom obećanja o produženju Dalmatine prema hrvatskom jugu, realnost je, na žalost, posve suprotna, o čemu smo već pisali u nekoliko navrata.
Za nastavak izgradnje autoceste A1 dalje od čvora Ploče i spoja s koridorom 5C na granici s BiH, između Vrgorca i Ljubuškog, nema novca u presušenom državnom proračunu, pa naše vlasti, među ostalim, računaju na dodatni novac iz kredita i kohezijskih fondova EU-a, a tada na trasiranje prometnica (ne)izravan utjecaj ima europska administracija.
Naime, nije tajna da iz Bruxellesa, ali i iz obaju bosanskohercegovačkih entiteta, već godinama otvoreno navijaju za to da se, pod firmom “veće ekonomske opravdanosti” i često spominjanog regionalnog povezivanja, gradi Jadransko-jonska autocesta (JJAC), koja bi prolazila teritorijem BiH te praktički isključivala nastavak radova na A1 prema Dubrovniku.
U slučaju takvog scenarija, Dalmatina bi završavala na čvoru Ploče, a prema jugu bi se putovalo preko Ljubuškog, Počitelja, te neumskim zaleđem i rubovima Popova polja do Trebinja. JJAC bi na najmanje tri mjesta (Opuzen − Metković − Doljani, Slano − Zavala i Brgat − Trebinje) bila kvalitetno povezana s hrvatskom cestovnom mrežom, dakle s Jadranskom magistralom (i)li novom brzom cestom od Dola do Osojnika (Dubrovnika), čija je izgradnja otvoreno spomenuta i na cestograditeljskom skupu u Dubrovniku.
Nije tajna da bi takva prometnica bila jeftinija od 3,7 milijardi kuna vrijedne autocestovne dionice na istoj relaciji, čiju je “izgradnju” u Osojniku ponad Rijeke dubrovačke, 11. svibnja 2009. godine, svečano otvorio bivši premijer Ivo Sanader.
Iako je kvalitetnije cestovno povezivanje Dubrovnika i cijele Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske iznimno važno za lokalno stanovništvo i gospodarstvenike tijekom cijele godine, upitno je bi li imalo iste učinke i za sezonsku djelatnost poput turizma, jer većina gostiju u Grad gospara i njegovu okolicu stiže – zrakoplovima i kruzerima.
O tome svjedoče i podaci o prosječnom godišnjem prometu vozila na širem području Dubrovnika, koji su u pravilu upola manji u odnosu na ljetne statistike, što nije toliko izraženo u okolici Splita, Rijeke, Šibenika ili Zadra, a mnogi vozači govore kako već od kraja rujna pa do sve do travnja drastično opada broj vozila na Magistrali južno od Omiša ili Makarske.
Naime, dio planirane trase JJAC-a prolazi kroz istočnu Hercegovinu prema Crnoj Gori i Albaniji, i to većinom teritorijem Republike Srpske, a ratne rane još uvijek su svježe, pa bi to mogao biti razumljiv argument protiv takvog rješenja problema zvanog (auto)cestovno povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije sa Splitom i Zagrebom.
|
Jadransko-jonski krak
Krak Jadransko-jonske autoceste, dužine gotovo 100 kilometara, proći će kroz Hercegovinu, a Vijeće ministara već je odobrilo 2,5 milijuna eura za izradu projektne dokumentacije. S Hrvatskom i Crnom Gorom dogovoreno je da JJAC prolazi kroz BiH, na potezu Počitelj − neumsko zaleđe − Trebinje − granica s Crnom Gorom – ističe Rudo Vidović, ministar prometa BiH. |
|
Bačić: Ide dalje
Suprotno nekim novijim izjavama, autocesta do Dubrovnika ide prema planu, ona je definirana i nema promjene u njenim parametrima, lokaciji i trasi, rekao je u Dubrovniku jučer ministar Branko Bačić. |