25.03.2013.

Intervju Hajdaš Dončić: Prihvati li EU, Pelješki most možemo početi graditi 2014.

(Novi list) Ministar pomorstva prometa i infrastrukture o povezivanju krajnjeg juga * Odluka o mostu može biti u srpnju, a onda slijede dozvole, natječaj i ostala procedura. Dio projekta bi se financirao iz EU-fondova, ali teško da će to biti više od 50 posto * Još o restrukturiranju HAC-a i ARZ-a

Deset mjeseci nakon što je Siniša Hajdaš Dončić zamijenio Zlatka Komadinu na dužnosti ministra pomorstva, prometa i infrastrukture funkciji, u većini tvrtki i institucija najvećeg ministarstva u državi, pokrenute su promjene, kako na kadrovskoj i organizacijskoj razini, tako i u poslovnoj strategiji. No, važne odluke o sudbini vrijedne državne imovine i velikih državnih tvrtki tek trebaju uslijediti. Prva bi na redu trebala biti odluka o monetizaciji autocesta za koju Hajdaš Dončić po prvi puta decidirano kaže kako je ona nužna da bi se popravilo teško stanje državnih financija.

Navodno postoji opcija da samo neke najprometnije dionice autocesta budu u monetizaciji?

– Ne, to nije istina. Sve autoceste u ingerenciji HAC-a i ARZ-a, ukupno oko 1.200 kilometara, bit će predmet monetizacije kao cjelina.

Poduzeće Luka Rijeka treba biti privatizirano

Riječka luka je prošle godina imala promet od oko 8 milijuna tona, što je najniža razina u 21. stoljeću i skoro dva i pol puta manje od Kopra. Sve to unatoč silnim ulaganjima o kojima se priča?
– Imamo nekoliko ograničenja u samoj lučkoj infrastrukturi. Suštinski je potreban novi partner, koji će dići razinu poslovanja. Tu ne govorim samo o koncesiji za Zagrebačku obalu, već o tvrtki Luka Rijeka d.d. Tražio sam od Uprave Luke da naprave s konzultantima tri modela razvoja luke, koja bi uključila opciju parcijalne ili cjelovite privatizacije ili modela privatizacije po terminalima. Cilj je odabrati model i krenuti raditi na privatizaciji poduzeća Luka. To nije i ne treba ostati državni biznis.

Mogućnost referenduma može spriječiti monetizaciju autocesta?

– Mislim da ne može. Referendum je legitiman, ali je tu važno trezveno i racionalno razmišljati i građane objektivno informirati o svim stranama tog pitanja. Svakako je dobro što će se radnicima u tvrtki HACON za naplatu i održavanje jamčiti pet godina isti socijalni status. Monetizacija je u suštini stvar poslovne odluke vlasnika, u ovom slučaju države koja je gradila autoceste.

Ali smo se svi zadužili za autoceste, koje su ipak strateški resurs i nacionalna imovina?

– Slažem se. Ali mi ništa ne prodajemo, autoceste ostaju u vlasništvu Hrvatske, samo se na određeno razdoblje prepušta upravljanje investitoru, koji će dugoročno zaraditi, ali ćemo i mi kratkoročno zaraditi i riješiti deficit, koji nam je najveći problem za normalno funkcioniranje države. Ako gledamo samo proračun ovog Ministarstva vidimo kako je čak 80 posto proračuna unaprijed zadano zato što imamo naslijeđene dugove iz prijašnjih razdoblja. Uopće nemamo prostora za pokretanje nekih javnih investicijskih ciklusa ako prethodno ne riješimo jedan dio dugova i ne smanjimo deficit. To je jednostavno realnost. S krajem prošle godine samo je dug HAC-a iznosio blizu tri milijarde eura. HAC je u dužničkoj spirali, zadužuje se da bi vraćao kamate i pritom povećava dug na glavnici. Bez oštrog reza ne možemo dalje, jer dugoročno ne možemo servisirati te obveze.

Sve smo učinili da spasimo Croatia Airlines

Plan restrukturiranja Croatia Airlinesa je u Agenciji za zaštitu tržišnog nadmetanja i ako bude odobren CA ulazi u plan restrukturiranja do 2016. godine. Imat će oko 200 zaposlenih manje i bit će provedene kompenzacijske mjere ukidanja nekih linija, a to znači i jedan zrakoplov manje. Država je dala milijardu kuna, traži se kompenzacija od kompanije. CA može preživjeti i sve smo učinili da spasimo kompaniju, te očekujem da će iduće godine operativni prihodi biti veći do troškova.

Višak djelatnika

Kako ocjenjujete obavljeni posao u restrukturiranju HAC-a i ARZ-a?

– HAC je prošli tjedan predao na Zavod za zapošljavanje plan restrukturiranja u kojem je predviđeno da u tvrtki matici ostaje 220 ljudi, kao i da oko 300 radnika sada izlazi iz sustava, a iduće godine još 100 iz tvrtke HACON. Ostvarit ćemo uštedu od oko 47 milijuna kuna. Osim toga tražim od uprava HAC-a i ARZ-a odgovornost za direktore druge i treće razine, jer vidim kod nekih iste navike, istu neodgovornost i time ne mogu biti zadovoljan.

Što znači to nezadovoljstvo s menadžerima druge i treće razine?

– Govorim o tome da uprave većine poduzeća u resoru nisu dovoljno duboko zagreble na drugoj i trećoj razini, gdje se ponavljaju obrasci koruptivnog ponašanja kakvo je godinama vladalo u tim tvrtkama. Svakodnevno dobivamo prijave koje prosljeđujemo DORH-u, primjerice za direktore sektora građenja, za iste osobe koje su tražile mito i korupciju prošlih godina. Te stvari treba raščistiti, to nije posao ministra, već uprava.

Je li DORH po tim prijavama nešto učinio ili nemate povratnih informacija?

– Nemam, niti trebam dobivati takve informacije. To je stvar rada DORH-a.

Slažete li se s mišljenjem Uprave ARZ-a da u toj tvrtki nema viška djelatnika?

– Ne. Viška ima i oni će morati nakon što HAC izdvoji djelatnike za naplatu i održavanje u roku mjesec dana provesti isti postupak. U matici ARZ-a može ostati 10 do 15 ljudi koji će upravljati Krčkim mostom i raditi posao monitoringa u monetizaciji.

Sustav HŽ-a s 10 tisuća ljudi 2015.

Možete li sumirati što je dosad obavljeno u restrukturiranju HŽ-a?
– Ako promatramo cijeli sustav željeznica on je imao 17.000 djelatnika kad sam došao na ovo mjesto, a sada ih je 4.000 manje. S upravama sam zasad zadovoljan, kao i sa restrukturiranjem, pogotovo kad je riječ o HŽ Infrastrukturi. U HŽ Cargu nastavljamo prvi krug natječaja s potencijalnim strateškim partnerima i imamo sedam kandidata među kojima su hrvatski FGS-ovi,