Koncesije kao jedina alternativa HAC-u
(Poslovni dnevnik)<br>Koncesija za autocestu koju nudi Radić je izlaz u sadašnjoj situaciji bez novca, ali ne treba imati iluziju da će njima država i građani proći povoljnije nego sada <br>Direktor IGH Jure Radić ponovno je otvorio pitanje koncesija kao alternative financiranja gradnje preostalih dionica autocesta. Naravno da se odmah ponudio da IGH s partnerima dobije koncesiju za gradnju najzahtjevnije i najskuplje dionice Doli - Dubrovnik. <br>
U situaciji kada Hrvatske autoceste u sljedeće tri godine imaju na raspolaganju 2,3 milijarde kuna, a ugovorene poslove u iznosu 10-ak milijardi (s PDV-om), jasno je da novca nema. Zato od većine i moraju odustati, a izašlo je na vidjelo da za Podravski ipsilon, od kojeg se navodno ne odustaje, opet nema novca. Kreditni limit je probijen i HAC se preostaje zaduživati, samo kako bi mogao vraćati stare kredite. Ni uz pomoć EIB-a i EBRD-a neće biti dovoljno novca da se pokrije sve ugovoreno.Koncesije se opet čine kao spasonosno rješenje ako se želi završiti započeti projekti. One će vjerojatno i biti jedina alternativa, ali ne treba imati iluziju da će država proći povoljnije, a građani manje plaćati gradnju. Pitanje je samo modela plaćanja. Dosad je u koncesiju dana gradnja 60 kilometara ceste Zagreb - Macelj. Cestarina je 30 posto skuplja nego na ostatku autocesta, a 51-postotnom vlasniku Strabagu se manjinski vlasnik država obvezala i nadoknađivati štetu ako se ne ostvari ugovoreni promet. Istarski ipsilon je drugi najskuplji po cestarinama i tunelarinama. Većinski vlasnik je francuski Bouyges i tek sad kreću investicije koje su trebali već odavno napraviti. Država kao suvlasnik također jamči isplate u slučaju neostvarenja ugovorenih prihoda. Za Zagreb - Goričan država se opekla i raskinula koncesiju s Astaldijem. Tužbom je izgubila 37 milijuna eura. Koncesija je dakle daleko od pojma da će netko izgraditi autocestu svojim novcem i živjeti samo od naplate cestarine koliko god ona bila skuplja. Uvijek je jamac država, samo što umjesto jamstva HAC-u za dignute kredite jamči privatnom investitoru. Uvijek trošak u slučaju neostvarenja prihoda za vraćanje kredita pokriva država, a dobit osiguravaju vozači koji plaćaju iznadprosječne cijene cestarina. U slučaju da se Doli - Dubrovnik, Podravski ipsilon ili Zagreb - Sisak grade koncesijom, uvjeti će biti lošiji za državu. Jer tim dionicama neće biti ni približno prometa kao primjerice na dionici od Zagreba do Macelja, dionici koja je spoj Hrvatske sa zapadnom Europom. Jure Radić se uvijek isticao kao zagovornik mosta za Pelješac i autoceste prema Dubrovniku, ističući nacionalnu važnost tih pravaca iako je upitna njihova ekonomska opravdanost. Zato bi bilo zanimljivo vidjeti ponudu IGH-a koja će pokazati koliko nacionalna važnost vrijedi u milijunima eura.
Izvor: Poslovni dnevnik
Autor: Ivan Pandžić
Objavljeno: 16.12.2009.