Nedodirljivi nisu nesalomljivi

ZAGREB – Umjesto vruće sindikalne jeseni koja se svakog ljeta najavljuje u novinskoj sezoni »kiselih krastavaca«, Hrvatska ove jeseni može pratiti vruću uskočku jesen.

Kriminal bijelih ovratnika upravo je preplavio medije, ali to je i razumljivo, jer su ga tijela kaznenog progona godinama zanemarivala, pa su i neke prastare prijave danas predmet istraga. Do ovog ljeta nije bilo pravih reakcija tijela kaznenog progona na brojne javno iznesene sumnje o kriminalu u javnim poduzećama i tvrtkama u kojima država ima vlasnički udio.

Ima onih koji to tumače odlaskom Ive Sanadera s premijerske dužnost. Nova premijerka Jadranka Kosor, te ministri Ivan Šimonović i Tomislav Karamarko od ljeta ponavljaju da više nema nedodirljivih. A pritom se ne izjašnjavaju znači li to da je ranije takvih bilo i koji je to prijelomni trenutak od kad su nedodirljivi postali dodirljivi.

Za vrijeme Sanadera policiji i tužiteljstvu je trebao cijeli izborni ciklus da dovrši istragu afere kamioni Dvije godine nisu dovoljne da se provede postupak protiv bivšeg člana Uprave HEP-a Ante Despota zbog navodne iznude dobavljača

Činjenica, međutim, jest da takvih opetovanih poruka nije bilo za vrijeme Sanaderove Vlade. Za vrijeme te Vlade, policiji i tužiteljstvu je, primjerice, trebao gotovo cijeli jedan izborni ciklus da dovrši istragu sumnjive nabavke vojnih kamiona, kao što se, recimo, istraga malverzacija u Brodosplitu provodi praktički godinama.

U HEP-u postoji više sličnih slučajeva. Ni dvije godine nisu bile dovoljne da se provede postupak protiv bivšeg člana Uprave HEP-a Ante Despota zbog navodne iznude dobavljača, premda ga je pod vlastitim imenom javno optužio da je tražio proviziju. Povezivanje te činjenice s činjenicom da je Despot zet Sanaderovog prijatelja Mladena Barišića, bio bi ulazak u sferu nagađanja. Uostalom, kao i povezivanje dobrih odnosa bivšeg HEP-ovca Željka Kljakovića-Gašpića sa Sanaderovim bratom i činjenice da se prijava protiv njega zbog zapošljavanja mimo kriterija i potrebe istražuje već, evo, godinu dana.

A to su samo neke od starih prijava ponovno aktualiziranih odlaskom bivšeg premijera. HEP je, uz Hrvatske željeznice, bio prioritet policije i tužitelja, pored drugih javnih tvrtki u kojima su postojale sumnje na gospodarski kriminal. Tužitelji ga obrađuju zbog kupovine struje po cijeni od 83 eura, a uprava je smijenjena zbog istražnog zahtjeva koji je protiv direktora Ivana Mravka podnesen zbog zapošljavanja Rade Buljubašića, HDZ-ovog zaslužnog iseljenika.

Po drugoj liniji istrage HEP-ovog poslovanja, pod povećalo tužitelja i policije dospjelo je i privatno poduzeće Dalekovod. Riječ je o HEP-ovoj kupovini energetskih postrojenja koje je Dalekovod izgradio za autocestu. Trafostanice su, navodno, kupljene po višoj cijeni od realne, ali ipak nižoj od knjigovodstvene. Kako izvještavaju mediji, istražitelje bi mogla zanimati i vlasnička struktura Dalekovoda.

Hrvatske željeznice također su bile jedna od ovoljetnih afera, unatoč što sumnje na nepravilnosti u HŽ-u tijekom godina nisu ni prestajale. U slučaju HŽ-a uhapšen je direktor HŽ Carga i njegovi suradnici, zato jer su izvlačili novac na račune off shore tvrtki i kasnije ga podizali u Austriji.

Istražujući njihov rad, istražitelji su uspjeli upecati i Gredeljeve direktore, koji za dio nabavki za opremanje novog postrojenja nisu dobili ni bankovnu garanciju, niti robu. Prijavljeni su unatoč tome što su i u Hrvatskoj i u Americi poduzeli pravne mjere za naplatu duga.

Ipak, najveću pozornost medija otele su sumnje na kriminal u Podravci. Podravkin recept je u tome što su osumnjičeni relativno snažno povezani s politikom. Veze osumnjičenika s bivšim potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom nisu bile nepoznate. Uhićeni predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak mu je kum, član Uprave Saša Romac mu je prijatelj odavno, a s bivšim šefom Uprave i nadzornog odbora Darkom Marincem surađivao je dovoljno dugo.

No, nakon ostavke, Polančec je u cijelu priču upetljao i predsjednika Stjepana Mesića, pa se ispostavilo da Mesić nije govorio istinu kad je tvrdio da nikog nije zvao u Podravku. Polančec je pričao i o Mesićevom pozivu Marincu, te Mesićevoj ulozi u deblokadi Badelovog poslovnog računa, ali te je optužbe Mesić odbacio.

Pritom Podravka nije jedinstven primjer nedavno otkrivenog i brzo i ekspeditivno procesuiranog slučaja. Naime, provjere sumnjivih tokova Podravkinog novca još od početka 2008. godine provodi koprivničko tužiteljstvo, a o sumnjama da Podravkin menadžment želi preko Fime preuzeti tu tvrtku periodički su se ponavljale u medijima.