Nova afera u HAC-u: Kaznena prijava protiv zamjenika direktora Sektora održavanja HAC-a
(Necenzurirano.com)<br>Nezavisni cestarski sindikat podnio je u utorak, 2. ožujka 2010. godine, Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv Željka Krapljana, zamjenika direktora Sektora održavanja u Hrvatskim autocestama „zbog osnovane sumnje da je zlouporabom položaja uz pomoć nepoznatih osoba svjesno za svoju korist oštetio državni proračun, Sisački vodovod d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o.“. „Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu podnio sam kaznenu prijavu protiv Željka Krapljana zaposlenog u Hrvatskim autocestama d.o.o. na mjestu zamjenika direktora Sektora za održavanje od 29. lipnja 2005, zbog osnovane sumnje da je u razdoblju od 2002. godine do danas svjesno uz pomoć nepoznatih pomagača koji su mu to omogućili oštetio državni proračun, Sisački vodovod d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. za više od 790 tisuća kuna“, izjavio je za Necenzurirano.com Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.
Sindikat tvrdi: Krapljan teško oštetio Državni proračun
„Naime Krapljan je između 30. i 31. prosinca 2003. godine prekinuo svoj radni odnos u Saboru kako bi se zaposlio u Ministarstvu obrane.
Odboru za izbor i imenovanje čiji je bio član podnio je zahtjev za taj dvodnevni prekid radnog odnosa što mu je i odobreno, ali nije istovremeno što je bila Krapljanova zakonska obveza, stavio u mirovanje svoj parlamentarni mandat.
Dakle, ta je dva dana krajem 2003. godine Krapljan bio i zastupnik i djelatna vojna osoba. Mandat nije stavio u mirovanje jer ga ne bi mogao aktivirati prije isteka šest mjeseci. Rješenjem ministra obrane Berislava Rončevića od 31. prosinca 2003., Krapljanu je prestala djelatna vojna služba uz časni otpust s pravom na invalidsku mirovinu.
Prethodno nije proveden nikakav postupak kojim bi se trebalo utvrditi nemogućnost Krapljanovog profesionalnog rada u MORH-u. Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju zbog profesionalne sposobnosti za rad Krapljan može primati svoju novostečenu mirovinu i uz rad tj. tzv. saborsku plaću uredno je primao i mirovinu.
Uz invalidsku mirovinu Krapljan je dobio i otpremninu od 209.716,00 kuna koja mu ulazi u izračun mirovine te mu je na taj način povećana osnovica za mirovinu.
Očita je Krapljanova zlouporaba položaja kojom si je priskrbio otpremninu od 209.716,00 kuna, veću mirovinu i šest saborskih plaća, čime je oštetio proračun za najmanje 300.000,00 kuna plus razlika u mirovini“, navode u kaznenoj prijavi protiv Krapljana iz Nezavisnog cestarskog sindikata.
„Rješenjem Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka od 3. srpanj 2006. dobio je poticaj od 40.000,00 kuna za svoju vikendicu u Kratečkom kod Siska (Kratečko 77) iz Programa poticaja zaštite i obnove i uključivanja u turizam tradicijske i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima za izgradnju drvene tradicijske kuće.
Unatoč visokim primanjima Krapljan je zatražio interventni kredit za stambeno zbrinjavanje od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Rangiran je na visoko drugo mjesto sa 394 boda.
Prema vlastitom navodu, zatražio je kredit jer je želio urediti ulazna vrata istubište. Visina kredita nije mi poznata, ali Krapljan je tvrdio da se radilo o desetak tisuća kuna“, stoji u kaznenoj prijavi protiv HAC-ovog zamjenika direktora Sektora za održavanje.
Stanić u kaznenoj prijavi navodi i štetu koju je svojim postupanjem Željko Krapljan nanio Gradu Sisku, a o čemu se dokaze obvezao dostaviti Državnom odvjetništvu naknadno.
„Sisački Vodovod, čiji je Krapljan bio predsjednik Nadzornog odbora navodno je otpisao dug restoranu koji je bio u vlasništvu Željka Krapljana, kao i restoranu u vlasništvu tadašnjem gradonačelnika Siska. Razlog otpisa naveli su neispravne vodomjere.
Vrijeme kad se to desilo, iznos duga i ime gradonačelnika dostavit ću čim dobijem podatke“, navodi u prijavi protiv Krapljana Mijat Stanić predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.
Krapljanove zlouporabe u HAC-u
„Protiv Željka Krapljana podnio sam 19. listopada 2009. godine prijavu Unutarnjoj kontroli HAC-a jer je oštetio poduzeće neprisutnošću na poslu i zlouporabom službenog vozila.
Unutarnja kontrola je provjerila navode iz prijave koju sam podnijeo i usput utvrdila cijeli niz nepravilnosti, manipulacija i zlouporaba položaja čime je HAC-u nanijeo ogromnu materijalnu štetu.
U međuvremenu sam došao i do nekih novih saznanja pa sam ih dostavio Državnom odvjetništvu u najnovijoj kaznenoj prijavi“, navodi Stanić u razgovoru za Necenzurirano.com
„Željko Krapljan je koristio Službeno vozilo u privatne svrhe za odlazak u kuću za odmor u Vodicama 21 puta samo u razdoblju 2008. i 2009. godine.
Iz evidencije kretanja službenog vozila ZG 9738 BA kojeg je Krapljan dužio 24 sata dnevno razvidno je da je samo za odlaske na more u navedenom razdoblju oštetio HAC za 36.372,00 kuna.
Također je potrebno provjeriti cijelo razdoblje od 2005. godine kada je Krapljan zadužio navedeno službeno vozilo.
Unutarnja kontrola HAC-a utvrdila je da je Željko Krapljan koristio službeno vozilo na godišnjem odmoru 2009. godine i prešao 5.378 kilometara, čime je ako računamo 2,00 kuna po kilometru, oštetio HAC za najmanje 10.756,00 kuna.
U ovaj iznos nije uračunata cestarina, pa je šteta vjerojatno i veća.
Trebalo bi obraditi i sve ostale godine od 2005.do 2009. godine jer je cijelo to vrijeme Krapljan koristio službeno vozilo bez obzira da li je radio ili je bio na godišnjem.
Također je iz evidencije ENC uređaja dolaska na posao i odlaska s posla razvidno da je periodu od 01.01.2008. do 31.10.2009. godine bio odsutan s posla oko 1.127 sati.
Obzirom na cijenu sata kojeg mu plaća HAC u iznosu od oko 165,00 kuna, neopravdanim izostancima je oštetio HAC oko 185.955,00 kuna.
Također bi trebalo prekontrolirati kompletno razdoblje od 2005. godine da bi se utvrdila prava šteta koju je Krapljan neopravdanim izostancima prouzročio HAC-u.
Unutarnja kontrola je utvrdila da nije vođena elektronska evidencija prisutnosti na poslu pa zbog toga ne može utvrditi njegovu eventualnu neprisutnost na poslu, što smatram pogodovanjem Željku Krapljanu zbog nezamjeranja.
Željko Krapljan je primao naknadu za odvojeni život od 15. rujna 2005. godine do danas iako je cijelo to vrijeme živio u Sisku gdje inače živi s obitelji, a za dolazak na posao koristio službeno vozilo HAC-a.
Njegova navodna odsutnost zbog operativnog dežurstva nije razlog za plaćanje odvojenog života jer je na tzv. operativnom dežurstvu provodio najviše do tri dana s plaćenim putnim troškovima i dnevnicama.
Odvojeni život se plaća samo radnicima koji su stalno ili duže vrijeme zaposleni izvan mjesta u kojem žive s obitelji, što nije slučaj Željka Krapljana.
Naknadu za odvojeni život dobivao je isključivo zlorabeći utjecaj radnog mjesta i političke moći jer mu se nitko nije usudio suprostaviti“, stoji u kaznenoj prijavi protiv Krapljana koju je Stanić dana 2. ožujka 2010. godine predao Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
Krapljan – Sanaderov štićenik zbog kojeg je mijenjan Pravilnik o unutarnjem ustroju HAC-a
„U HAC je primljen po naređenju bivšeg premijera Ive Sanadera predsjedniku Uprave Mariu Crnjaku da ga zaposli na radno mjesto gdje će imati plaću barem kao saborski zastupnik.
U tu svrhu je promjenjen Pravilnik o unutarnjem ustroju i specijalno za njega je ustrojeno radno mjesto „zamjenik direktora“ koje dotad nije ni postojalo.
Svoju političku zaleđinu često je naglašavao, pa su mu se ispunjavale sve želje i nitko u HAC-u mu se nikad nije suprostavljao.
Korištenjem naknade za odvojeni život, Željko Krapljan je oštetio HAC najmanje za 78.750,00 kuna.
U 2008. godini Željko Krapljan je 10 mjeseci dobivao naknadu za pasivno dežurstvo, pa čak i u vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Ovdje se također radi o zlouporabi položaja jer pasivno dežurstvo je prije svega namjenjeno običnim radnicima i operativnim rukovodiocima, a ne direktorima i njihovim zamjenicima jer njihova plaća je tolika da se njihova dostupnost podrazumjeva.
Na ovaj način je samo u 2008. godini oštetio HAC oko 95.000,00 kuna.
Također je potrebno pregledati kompletno razdoblje od njegova zaposlenja do danas da se utvrdi kompletna šteta koju je Krapljan na ovaj način učinio HAC-u“, stoji u kaznenoj prijavi Nezavisnog cestarskog sindikata.
Koristeći politički utjecaj Sanadera i Kalmete Krapljan nezakonito ishodio otpremninu u iznosu od oko 140 tisuća kuna
„Željko Krapljan je kratko vrijeme (od ožujka do srpnja 2007. godine) bio raspoređen na radno mjesto direktora Sektora za naplatu cestarine.
Obzirom da je tu funkciju maksimalno zlorabio šikanirajući radnike po raznim osnovama, smjenjujući ih i premještajući bez ikakvih obrazloženja, a istovremeno nagrađujući stranačke i ine istomišljenike i duplo većim plaćama na često i izmišljenim radnim mjestima, brzo je na prijavu Nezavisnog cestarskog sindikata i predstavnika radnika u Nadzornom odboru HAC-a smijenjen.
Iako je smijenjen zbog skrivljenog ponašanja, raspoređen je također na mandatno radno mjesto sa neznatno slabijom plaćom (sa koeficijenta 9,60 smanjena mu je plaća na koeficjent 9,20 s vrijednošću boda oko 2.750,00 kuna).
Koristeći izuzetno jak politički utjecaj koji su mu omogućavali njegovi politički sponzori ministar Božidar Kalmeta i premijer Ivo Sanader, nezakonito je ishodio otpremninu u iznosu od približno 140.000,00 kuna“, zaključuje Stanić u prijavi protiv Krapljana.
„Naime Krapljan je između 30. i 31. prosinca 2003. godine prekinuo svoj radni odnos u Saboru kako bi se zaposlio u Ministarstvu obrane.
Odboru za izbor i imenovanje čiji je bio član podnio je zahtjev za taj dvodnevni prekid radnog odnosa što mu je i odobreno, ali nije istovremeno što je bila Krapljanova zakonska obveza, stavio u mirovanje svoj parlamentarni mandat.
Dakle, ta je dva dana krajem 2003. godine Krapljan bio i zastupnik i djelatna vojna osoba. Mandat nije stavio u mirovanje jer ga ne bi mogao aktivirati prije isteka šest mjeseci. Rješenjem ministra obrane Berislava Rončevića od 31. prosinca 2003., Krapljanu je prestala djelatna vojna služba uz časni otpust s pravom na invalidsku mirovinu.
Prethodno nije proveden nikakav postupak kojim bi se trebalo utvrditi nemogućnost Krapljanovog profesionalnog rada u MORH-u. Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju zbog profesionalne sposobnosti za rad Krapljan može primati svoju novostečenu mirovinu i uz rad tj. tzv. saborsku plaću uredno je primao i mirovinu.
Uz invalidsku mirovinu Krapljan je dobio i otpremninu od 209.716,00 kuna koja mu ulazi u izračun mirovine te mu je na taj način povećana osnovica za mirovinu.
Očita je Krapljanova zlouporaba položaja kojom si je priskrbio otpremninu od 209.716,00 kuna, veću mirovinu i šest saborskih plaća, čime je oštetio proračun za najmanje 300.000,00 kuna plus razlika u mirovini“, navode u kaznenoj prijavi protiv Krapljana iz Nezavisnog cestarskog sindikata.
„Rješenjem Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka od 3. srpanj 2006. dobio je poticaj od 40.000,00 kuna za svoju vikendicu u Kratečkom kod Siska (Kratečko 77) iz Programa poticaja zaštite i obnove i uključivanja u turizam tradicijske i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima za izgradnju drvene tradicijske kuće.
Unatoč visokim primanjima Krapljan je zatražio interventni kredit za stambeno zbrinjavanje od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Rangiran je na visoko drugo mjesto sa 394 boda.
Prema vlastitom navodu, zatražio je kredit jer je želio urediti ulazna vrata istubište. Visina kredita nije mi poznata, ali Krapljan je tvrdio da se radilo o desetak tisuća kuna“, stoji u kaznenoj prijavi protiv HAC-ovog zamjenika direktora Sektora za održavanje.
Stanić u kaznenoj prijavi navodi i štetu koju je svojim postupanjem Željko Krapljan nanio Gradu Sisku, a o čemu se dokaze obvezao dostaviti Državnom odvjetništvu naknadno.
„Sisački Vodovod, čiji je Krapljan bio predsjednik Nadzornog odbora navodno je otpisao dug restoranu koji je bio u vlasništvu Željka Krapljana, kao i restoranu u vlasništvu tadašnjem gradonačelnika Siska. Razlog otpisa naveli su neispravne vodomjere.
Vrijeme kad se to desilo, iznos duga i ime gradonačelnika dostavit ću čim dobijem podatke“, navodi u prijavi protiv Krapljana Mijat Stanić predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.
Krapljanove zlouporabe u HAC-u
„Protiv Željka Krapljana podnio sam 19. listopada 2009. godine prijavu Unutarnjoj kontroli HAC-a jer je oštetio poduzeće neprisutnošću na poslu i zlouporabom službenog vozila.
Unutarnja kontrola je provjerila navode iz prijave koju sam podnijeo i usput utvrdila cijeli niz nepravilnosti, manipulacija i zlouporaba položaja čime je HAC-u nanijeo ogromnu materijalnu štetu.
U međuvremenu sam došao i do nekih novih saznanja pa sam ih dostavio Državnom odvjetništvu u najnovijoj kaznenoj prijavi“, navodi Stanić u razgovoru za Necenzurirano.com
„Željko Krapljan je koristio Službeno vozilo u privatne svrhe za odlazak u kuću za odmor u Vodicama 21 puta samo u razdoblju 2008. i 2009. godine.
Iz evidencije kretanja službenog vozila ZG 9738 BA kojeg je Krapljan dužio 24 sata dnevno razvidno je da je samo za odlaske na more u navedenom razdoblju oštetio HAC za 36.372,00 kuna.
Također je potrebno provjeriti cijelo razdoblje od 2005. godine kada je Krapljan zadužio navedeno službeno vozilo.
Unutarnja kontrola HAC-a utvrdila je da je Željko Krapljan koristio službeno vozilo na godišnjem odmoru 2009. godine i prešao 5.378 kilometara, čime je ako računamo 2,00 kuna po kilometru, oštetio HAC za najmanje 10.756,00 kuna.
U ovaj iznos nije uračunata cestarina, pa je šteta vjerojatno i veća.
Trebalo bi obraditi i sve ostale godine od 2005.do 2009. godine jer je cijelo to vrijeme Krapljan koristio službeno vozilo bez obzira da li je radio ili je bio na godišnjem.
Također je iz evidencije ENC uređaja dolaska na posao i odlaska s posla razvidno da je periodu od 01.01.2008. do 31.10.2009. godine bio odsutan s posla oko 1.127 sati.
Obzirom na cijenu sata kojeg mu plaća HAC u iznosu od oko 165,00 kuna, neopravdanim izostancima je oštetio HAC oko 185.955,00 kuna.
Također bi trebalo prekontrolirati kompletno razdoblje od 2005. godine da bi se utvrdila prava šteta koju je Krapljan neopravdanim izostancima prouzročio HAC-u.
Unutarnja kontrola je utvrdila da nije vođena elektronska evidencija prisutnosti na poslu pa zbog toga ne može utvrditi njegovu eventualnu neprisutnost na poslu, što smatram pogodovanjem Željku Krapljanu zbog nezamjeranja.
Željko Krapljan je primao naknadu za odvojeni život od 15. rujna 2005. godine do danas iako je cijelo to vrijeme živio u Sisku gdje inače živi s obitelji, a za dolazak na posao koristio službeno vozilo HAC-a.
Njegova navodna odsutnost zbog operativnog dežurstva nije razlog za plaćanje odvojenog života jer je na tzv. operativnom dežurstvu provodio najviše do tri dana s plaćenim putnim troškovima i dnevnicama.
Odvojeni život se plaća samo radnicima koji su stalno ili duže vrijeme zaposleni izvan mjesta u kojem žive s obitelji, što nije slučaj Željka Krapljana.
Naknadu za odvojeni život dobivao je isključivo zlorabeći utjecaj radnog mjesta i političke moći jer mu se nitko nije usudio suprostaviti“, stoji u kaznenoj prijavi protiv Krapljana koju je Stanić dana 2. ožujka 2010. godine predao Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
Krapljan – Sanaderov štićenik zbog kojeg je mijenjan Pravilnik o unutarnjem ustroju HAC-a
„U HAC je primljen po naređenju bivšeg premijera Ive Sanadera predsjedniku Uprave Mariu Crnjaku da ga zaposli na radno mjesto gdje će imati plaću barem kao saborski zastupnik.
U tu svrhu je promjenjen Pravilnik o unutarnjem ustroju i specijalno za njega je ustrojeno radno mjesto „zamjenik direktora“ koje dotad nije ni postojalo.
Svoju političku zaleđinu često je naglašavao, pa su mu se ispunjavale sve želje i nitko u HAC-u mu se nikad nije suprostavljao.
Korištenjem naknade za odvojeni život, Željko Krapljan je oštetio HAC najmanje za 78.750,00 kuna.
U 2008. godini Željko Krapljan je 10 mjeseci dobivao naknadu za pasivno dežurstvo, pa čak i u vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Ovdje se također radi o zlouporabi položaja jer pasivno dežurstvo je prije svega namjenjeno običnim radnicima i operativnim rukovodiocima, a ne direktorima i njihovim zamjenicima jer njihova plaća je tolika da se njihova dostupnost podrazumjeva.
Na ovaj način je samo u 2008. godini oštetio HAC oko 95.000,00 kuna.
Također je potrebno pregledati kompletno razdoblje od njegova zaposlenja do danas da se utvrdi kompletna šteta koju je Krapljan na ovaj način učinio HAC-u“, stoji u kaznenoj prijavi Nezavisnog cestarskog sindikata.
Koristeći politički utjecaj Sanadera i Kalmete Krapljan nezakonito ishodio otpremninu u iznosu od oko 140 tisuća kuna
„Željko Krapljan je kratko vrijeme (od ožujka do srpnja 2007. godine) bio raspoređen na radno mjesto direktora Sektora za naplatu cestarine.
Obzirom da je tu funkciju maksimalno zlorabio šikanirajući radnike po raznim osnovama, smjenjujući ih i premještajući bez ikakvih obrazloženja, a istovremeno nagrađujući stranačke i ine istomišljenike i duplo većim plaćama na često i izmišljenim radnim mjestima, brzo je na prijavu Nezavisnog cestarskog sindikata i predstavnika radnika u Nadzornom odboru HAC-a smijenjen.
Iako je smijenjen zbog skrivljenog ponašanja, raspoređen je također na mandatno radno mjesto sa neznatno slabijom plaćom (sa koeficijenta 9,60 smanjena mu je plaća na koeficjent 9,20 s vrijednošću boda oko 2.750,00 kuna).
Koristeći izuzetno jak politički utjecaj koji su mu omogućavali njegovi politički sponzori ministar Božidar Kalmeta i premijer Ivo Sanader, nezakonito je ishodio otpremninu u iznosu od približno 140.000,00 kuna“, zaključuje Stanić u prijavi protiv Krapljana.
Izvor: Necenzurirano.com
Objavljeno: 3.3.2010.