18.11.2009.

Sprema se nova »sječa« direktora javnih poduzeća

(Novi list)<br>Državne tvrtke generator su nelikvidnosti <br>ZAGREB – Osjećam se strašno. Obavili smo sve poslove koje su nam druge tvrtke naručile, ali gotovo nitko nam ne plaća. Početkom ove godine klijenti su nam rekli da će nam platiti za šest mjeseci, a od proljeća se još pogoršalo. Sada više nitko ne spominje rok u kojem će platiti, požalio nam se jedan mali poduzetnik.

– Ne znam kako ću državi podmiriti poreze i otkud ću dati plaću svojim radnicima. Do ljeta izvlačio sam se trošeći lanjsku akumulaciju. Slao sam radnike na prisilni godišnji odmor, ali ove jeseni iskoristio sam gotovo sve rezerve. Ako se tako nastavi, bojim se da ću iduće godine morati staviti ključ u bravu i otpustiti sve radnike, jer ne mogu dobiti novac za posao koji sam napravio, tvrdi poduzetnik.

Takvih poduzeća u Hrvatskoj ima na tisuće, a od proljeća neprekidno raste broj onih kojima su računi blokirani. Iznos međusobnih dugovanja koja nisu naplaćena od travnja do jeseni ove godine popeo se s 10 na 19 milijarda kuna, prema statističkim podacima.

Neplatiše s menadžerskim ugovorima

– Podnosimo saborsku interpelaciju kojom želimo Vladu zadužiti da njezina ministarstva svoje obveze podmiruju najkasnije u roku od 30 dana, a javna poduzeća u 60 dana. Ako se to ne popravi, početkom iduće godine Hrvatskoj prijeti raspad platnog sustava, tvrdi SDP-ovka Dragica Zgrebec. Njezin kolega, zastupnik Davor Bernardić, pak, kaže da je »neprihvatljivo da oko 2.000 menadžera u javnim poduzećima«, koja su tako veliki dužnici, »imaju plaće veće i od saborskih zastupnika, a penju se do 100.000 kuna. Samo HŽ ima oko 400 menadžerskih ugovora«, izračunao je Bernardić.

– Za nelikvidnost u zemlji najodgovornija su Vladina ministarstva i poduzeća kojima je država vlasnik ili suvlasnik. Ona su najveći dužnici jer duguju oko 11 milijarda kuna, procijenila je zastupnica SDP-a Dragica Zgrebec. Dok država i javna poduzeća ne mogu propasti, njihovo neplaćanje najviše pogađa mala i srednja poduzeća koja zapošljavaju oko 950 tisuća radnika, a ostvaruju 40 posto BDP-a i 44 posto hrvatskog izvoza, kaže Petar Lović predsjednik njihove grupacije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Pogođene tvrtke otpuštaju dio svojih radnika ili zatvaraju vrata, pa nezaposlenih na burzi rada danas ima 45.000 više nego u lanjskom listopadu. To znači da se svaki dan u Hrvatskoj prosječno zatvara jedno poduzeće sa 160 radnika. Nastavi li se tako, ove godine na ulici će ostati ukupno 50 tisuća zaposlenih, a iduće još 51 tisuću, procijenio je ovih dana HUP. Stanje je alarmantno, jer je za velik dio tih nevolja krivo neplaćanje, a ne samo to što tvrtke gube tržište. Stoga, kažu, država treba prva pridonijeti iskorjenjivanju sve raširenije »kulture neplaćanja«.

– Tražimo od Vlade uvođenje stogih kazni za sve one koji ne plaćaju u roku od 30 do 60 dana, što je prema smjernicama Europske komisije uobičajeno u članicama EU-a, poručio je prošlog tjedna Lovrić u ime HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika. Da stvar bude zanimljivija, HUP-ov zahtjev u petak je podupro i oporbeni SDP.

Svjesna problema nelikvidnosti, premijerka Jadranka Kosor neizravno najavljuje nove smjene uprava javnih poduzeća početkom iduće godine.

– Akcijski planovi javnih poduzeća za suzbijanje nelikvidnosti moraju se završiti do kraja godine. Neka su poduzeća planove izvršila 110 posto, a neka samo 38 posto. Tko planove ne može izvršiti, treba se zahvaliti i šansu dati drugome, izjavila je Kosor, poručivši da borbu protiv nelikvidnosti shvaća kao vlastiti projekt. U Vladi vjeruju da će se nelikvidnost djelomice riješiti zahvaljujući nedavnom zaduženju države u visini od 1,5 milijardi dolara u SAD-u. Ekonomski analitičari, pak, smatraju da rješenje nije u novom zaduživanju, već u rezanju javne potrošnje.

Branko PODGORNIK, Jagoda MARIĆ

Izvor: Novi list

Objavljeno: 16.11.2009.