Tjedan dana kupujte minimalno!
(Net.hr) Prvi put će i hrvatski potrošači imati priliku pokazati svoje nezadovoljstvo cijenama i svime što se događa na tržištu. Pitanje je samo mogu li se Hrvati oduprijeti zovu kupnje. <br>Svi hrvatski potrošači od četvrtka će biti pozvani na jednotjedni bojkot kupovanja! "Od četvrtka do četvrtka kupujmo samo osnovne namirnice", apel je Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača!
"Pozivom na jednotjednu minimizaciju kupnje želimo pokazati građanski bunt prema svemu što se događa na tržištu. Želimo potaknuti potrošače da postanu svjesni svoje snage i da pokažu kako su protiv ovakvog načina neuvažavanja", rekla je Večernjem listu Vesna Brčić-Stipčević iz Udruge za zaštitu potrošača, inače profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Dogovor o pojeftinjenju bijelog i polubijelog kruha te svježeg mlijeka i suncokretova ulja potrošačke udruge ne smatraju bitnim korakom.
Pitaju što je s voćem, povrćem, mesom i ostalim prehrambenim proizvodima, što s bezobraznim poskupljenjima komunalnih usluga, a što s najavama poskupljenja energenata za gospodarstvo koje će se opet odraziti na građane.
"Čak ni navedenim proizvodima nisu svi snizili cijene, ali to je i njihovo legitimno pravo, kažu u HUZP, jer ne može se dirigirano upravljati ekonomijom.
"To se treba drugačije regulirati. Domaći proizvođači su subvencionirani, a kad u svijetu nešto poskupi, cijene se dižu, pa tako potrošači dvaput plaćaju jednu stvar", kaže Brčić-Stipčević.
Na primjeru kruha, koji je u dvije godine poskupio gotovo dvostruko, također je vidljivo nepoštovanje potrošača.
"Pravilnika za kruh nema, mi jedemo aditivima napuhane spužvice ili tko zna kakvim tvarima obojene tobožnje ''crne'' i ''kukuruzne'' vrste kruha! Devedeset posto kruha je ''lažnjak'', a cijene peciva prijevara su stoljeća", zaključila je prof. Brčić-Stipčević.
Savez udruga čine HUZP Zagreb, Slavonski Brod i Samobor, Dalmatinski potrošač Split, Dubrovački potrošač, Šibenski potrošač, Zadarski potrošač i UZP komunalne djelatnosti iz Solina.
Dogovor o pojeftinjenju bijelog i polubijelog kruha te svježeg mlijeka i suncokretova ulja potrošačke udruge ne smatraju bitnim korakom.
Pitaju što je s voćem, povrćem, mesom i ostalim prehrambenim proizvodima, što s bezobraznim poskupljenjima komunalnih usluga, a što s najavama poskupljenja energenata za gospodarstvo koje će se opet odraziti na građane.
"Čak ni navedenim proizvodima nisu svi snizili cijene, ali to je i njihovo legitimno pravo, kažu u HUZP, jer ne može se dirigirano upravljati ekonomijom.
"To se treba drugačije regulirati. Domaći proizvođači su subvencionirani, a kad u svijetu nešto poskupi, cijene se dižu, pa tako potrošači dvaput plaćaju jednu stvar", kaže Brčić-Stipčević.
Na primjeru kruha, koji je u dvije godine poskupio gotovo dvostruko, također je vidljivo nepoštovanje potrošača.
"Pravilnika za kruh nema, mi jedemo aditivima napuhane spužvice ili tko zna kakvim tvarima obojene tobožnje ''crne'' i ''kukuruzne'' vrste kruha! Devedeset posto kruha je ''lažnjak'', a cijene peciva prijevara su stoljeća", zaključila je prof. Brčić-Stipčević.
Savez udruga čine HUZP Zagreb, Slavonski Brod i Samobor, Dalmatinski potrošač Split, Dubrovački potrošač, Šibenski potrošač, Zadarski potrošač i UZP komunalne djelatnosti iz Solina.
Preuzeto s: nhs.hr