Trebamo li se bojati Mladena Bajića i Tomislava Karamarka?
(Novi list)<br>NEDODIRLJIVI<br>S početkom ozbiljnijih antikorupcijskih rezova golema količina moći pala je u ruke dva čovjeka – glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, bivšeg šefa obavještajne zajednice u Hrvatskoj. Svaki njihov potez ima utjecaj na društvena, pa i na politička kretanja u zemlji, čemu najbolje svjedoči otvaranje slučaja riječkih tržnica <br>Komentar Ladislava Tomičića
Nakon odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera s političke scene, vladajuća stranka u Hrvatskoj – Hrvatska demokratska zajednica – bila je prisiljena upustiti se u avanturu s kojom su se od osamostaljenja zemlje naovamo hrvatske vlasti izbjegavale suočiti. Riječ je o borbi protiv korupcije, pošasti koja je najvećim dijelom generirana upravo iz redova vladajuće stranke. S početkom ozbiljnijih antikorupcijskih rezova golema količina moći pala je u ruke dva čovjeka – glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, bivšeg šefa obavještajne zajednice u Hrvatskoj. Svaki njihov potez ima utjecaj na društvena, pa i na politička kretanja u zemlji, čemu najbolje svjedoči otvaranje slučaja riječkih tržnica u kojem je za nanošenje financijske štete optužen riječki gradonačelnik iz redova SDP-a Vojko Obersnel. Najveća oporbena stranka ovaj slučaj doživljava kao dokaz da se Bajić i Karamarko antikorupcijsku borbu ne libe koristiti kao političko oružje za korist vladajuće stranke. Vjeruju da mu je intencija izjednačiti vladajući HDZ i oporbeni SDP, točnije prikazati ih jednako ogrezlim u korupciji.
Na ovakve primjedbe iz redova vladajuće stranke, odvjetništva i policije stiže odgovor koji se može sažeti u popularnu tvrdnju, svojevrsnu egidu pod kojom se vodi borba protiv korupcije, a koja kaže – nema nedodirljivih. Budući da nas je prošlost naučila da riječima vladajućih političara, s koje god strane političkog spektra oni dolazili, nije mudro bezrezervno vjerovati, na ovom mjestu valja nam propitati istinitost tvrdnje o deflaciji nedodirljivih, kao i način na koji Bajić i Karamarko koriste moć i utjecaj što im je zahvaljujući Sanaderovom odlasku pala u krilo.
Gotovina kao kredit
Odmah na početku nužno je vratiti se u blisku prošlost, u vrijeme dok je Hrvatskom vedrio i oblačio danas omraženi bivši premijer
Policija i Državno odvjetništvo danas su suočeni s vlastitim neradom iz vremena dok nije postojala famozna politička volja za borbu protiv korupcije. Unutarpolitičke i vanjskopolitičke okolnosti, međutim, poklopile su se u korist borbe protiv korupcije, pa istražitelji i državni odvjetnici sad imaju pune ruke posla. Do današnjeg dana otvoreno je desetine korupcijskih slučajeva, a evo najvećih: – HRVATSKE AUTOCESTE načete su zahvaljujući Nezavisnom cestarskom sindikatu, koji je u javnosti i USKOK-u doturio cijeli niz kompromitirajućih informacija o radu u ovom poduzeću. Na koncu je policija uhitila predsjednika Uprave Juricu Prskala, člana Uprave Marija Lovrinčevića, šefa Sektora građenja Gorana Legca, glavnog inženjera projekta Bosiljevo – Sveti Rok Željka Kandžiju te vlasnika tvrtke Skladgranja Slavena Žužula. Osumnjičeni su da su pri ugovaranju posla farbanja tunela na spomenutoj dionici oštetili državni proračuna za 20 milijuna kuna. Predsjednik Skupštine poduzeća Božidar Kalmeta i predsjednik Nadzornog odbora Zdravko Livaković tvrde da ne znaju ništa o ovom poslu. – Slučaj PODRAVKA slobode je koštao bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca. Iz Podravke su bili pritvoreni i Darko Marinac, Zdravko Šestak, Saša Romac i Josip Pavlović te vlasnik tvrtke SMS Srđan Mladinić, odnosno direktor Fime Milan Horvat. Osim Polančeca, u pritvoru je još samo Šestak. Osumnjičene se tereti za pokušaj preuzimanja Podravke. – Zbog sumnje u korupciju prilikom KUPNJE VOJNIH KAMIONA optužnica je podignuta i protiv bivšeg ministra Berislava Rončevića. Njega i bivšeg mu pomoćnika Ivu Bačića tereti se da su državu pri toj kupnji oštetili za deset milijuna kuna. – Trojica čelnika HRVATSKE POŠTANSKE BANKE – Josip Protega, Ivan Sladonja i Mario Krinić – osumnjičeni su za davanje kredita bez valjanih garancija i lažno prikazivanje poslovanja jedine banke u državnom vlasništvu. Optužene se tereti da su državu oštetili za 170 milijuna kuna. Osim navedenih, najeksponiranijih antikorupcijskih slučajeva, na ovom mjestu valja navesti još i slučaj RIJEČKE TRŽNICE, gdje je gradonačelnik Vojko Obersnel osumnjičen da je Gradu nanio štetu od 80 milijuna kuna. Tu je i akcija MAESTRO, jedina velika antikorupcijska akcija pokrenuta u vrijeme Ive Sanadera, zatim najnoviji slučaj DAIMLER koji se također tiče kupnje kamiona – ovaj put za vrijeme Vlade Ivice Račana. Slučaj INDEX bavio se razotkrivanjem korupcije na Ekonomskom i Prometnom fakultetu; slučaj BRODOSPLIT tiče se krađe teške 4,7 milijuna dolara, a istraga još uvijek – niti par godina od otvaranja – nije okončana. Slučaj
Poplava afera